Ženska osoba drži se za šaku jer ju boli od dugog rada za računalom

Kompjuterska šaka – 7 jednostavnih vježbi i savjeta kako je izbjeći

Osjećate li bol u ruci tijekom ili nakon rada? Ako je odgovor da, možda patite od tzv. "kompjuterske šake" – čestog stanja uzrokovanog ponavljajućim pokretima i nepravilnim držanjem tijekom rada za uredskim stolom. Bol se najčešće javlja u zapešću, šaci ili ruci. Ipak, "kompjutersku šaku" lako je moguće izliječiti ili spriječiti jednostavnim prilagodbama radnog prostora.

Što je repetitive strain injury (RSI)? Sindrom prenaprezanja, poznat kao i "kompjuterska šaka", uobičajeno je stanje koje uzrokuje bol, ukočenost, trnce, peckanje ili pulsirajuću bol u šaci, prstima, zapešću, ramenu, ruci, vratu ili ramenskom pojasu. Nastaje zbog prekomjernog korištenja mišića, tetiva ili živaca u ruci, osobito tijekom ponavljajućih zadataka poput rada za računalom.
Muškarac stoji za uredskim stolom i s pomoću miša gleda nešto na računalu

Kako prepoznati kompjutersku šaku

Kompjuterska šaka znak je neprirodnog opterećenja mišića, tetiva, zglobova i živaca. Ako puno vremena provodite za računalom, primjerice radite u uredu, rizik od razvoja kompjuterske šake vrlo je visok. 
 
Najčešći uzroci su rad s rukom udaljenom od tijela, zapešće savijeno prema gore, podlaktica rotirana prema van ili napetost u prstima prilikom držanja miša ili lebdenja kažiprstom između klikova. U tim situacijama ruka i šaka nisu u neutralnom položaju. 
 
Statičan, nepomičan rad i ponavljajući pokreti s nepravilnim opterećenjem dovode do preopterećenja mišića. Možda nećete odmah primijetiti da su ti pokreti naporni ili štetni, ali s vremenom se može javiti bol kao posljedica trošenja. Dugoročno, to može dovesti do upale mišićnih vlakana, oštećenja tetiva ili pritiska na živce, što može uzrokovati i sindrom karpalnog tunela.

Ilustracija pravilnih pokreta ruke korištenjem miša i tipkovnice

Liječenje i prevencija kompjuterske šake

Reagirajte na simptome kompjuterske šake prije nego što postanu ozbiljan problem. Izbjegavajte neprirodne radne položaje i jednoličan rad koji dovodi do statički napetih mišića ili ponavljajućih pokreta. Dugotrajno sjedenje povećava ukočenost mišića i zglobova, stoga redovito mijenjajte radni položaj kako biste potaknuli cirkulaciju. Osobe s lošom ergonomijom često pate i od bolova u leđima, osobito pri dugotrajnom sjedenju ili nepravilnom podizanju tereta.
 
Kompjuterska šaka ne pogađa samo uredske radnike – može se javiti i pri drugim aktivnostima koje uključuju slične ponavljajuće pokrete. Dodatni čimbenici koji doprinose razvoju ovog stanja uključuju opterećenje na poslu, toplinu, hladnoću, vibracije i nedostatak pauza. Zato ergonomski prilagođeno radno okruženje koristi svima. 

Pročitaj više o ergonomiji

Žena za uredskim stolom stoji na balansnoj dasci
Muškarac za uredskim stolom sjedi za stolicom sedlo

Preventivne mjere za borbu protiv sindroma prenaprezanja

Repetitive strain injury (RSI), poznato i kao kompjuterska šaka, čest je problem koji pogađa osobe koje redovito izvode ponavljajuće pokrete rukama, osobito tijekom rada za računalom. Kako biste spriječili RSI i očuvali zdravlje šaka i ruku, razmotrite sljedeće jednostavne prilagodbe koje možete uvesti u svoj radni i svakodnevni život:

1. Prilagodite visinu sjedenja:
Pravilna visina sjedenja značajno utječe na vaše držanje i razinu opterećenja na rukama i zapešćima. Koristite podesivi uredski stolac koji vam omogućuje pronalaženje ergonomskog položaja. Također, razmislite o korištenju naslona za ruke koji rasterećuju podlaktice i pomažu održati pravilno držanje.

2. Naizmjenično sjedite i stojte
Rad u stojećem položaju često potiče prirodniji položaj ruku i zapešća te smanjuje naprezanje. Međutim, dugotrajno stajanje može uzrokovati nelagodu u leđima, vratu i nogama. Stoga je važno održavati dinamičan radni položaj i tijekom dana izmjenjivati sjedenje i stajanje. U rutinu uključite i redovite kratke vježbe za istezanje i pokretanje ruku i zapešća.

3. Optimizirajte uvjete radnog prostora
Na okolišne čimbenike također treba obratiti pažnju jer utječu na rizik od kompjuterske šake. U hladnim prostorima mišići se napinju, čime raste rizik od ozljeda. Psihosocijalni faktori poput stresa i zahtjevnog radnog okruženja dodatno pogoršavaju simptome. Briga o dobrobiti na radnom mjestu – uključujući ugodnu temperaturu i smanjenje stresa – jednako je važna kao i ergonomija.

4. Koristite ergonomska pomagala
Ergonomski alati pružaju dodatnu podršku i smanjuju naprezanje ruku i zapešća. Razmislite o korištenju oslonaca za podlaktice koji pomažu u održavanju pravilnog položaja ruku i time smanjuju rizik od kompjuterske šake.

5. Položaj tipkovnice:
Prema američkom istraživanju iz 2002. godine, postavljanje tipke "J" na tipkovnici najviše 12 cm od ruba stola i najmanje 3,5 cm iznad njegove razine može značajno smanjiti simptome u šaci i podlaktici. Ovakav položaj sprječava prekomjerno podizanje zapešća i omogućuje prirodniji položaj ruku i zapešća.

Ženska osoba sjedi za uredskim stolom na stolnom biciklu i aktivno razgibava tijelo

7 vježbi koje pomažu kod kompjuterske šake

Redovite vježbe mogu pomoći u smanjenju ukočenosti zglobova i napetosti u mišićima. Istezanjem potičemo cirkulaciju u zahvaćenom području.

  • Ruke u zrak 
    Ispružite lijevu ruku ravno u zrak. Zadržite taj položaj dok udišete i izdišete. Ponovite isto s drugom rukom. Ponavljajte nekoliko puta. 

  • Rotacija zapešća 
    Ispružite obje ruke ispred tijela. Lagano stisnite šake. Rotirajte zapešća kružnim pokretima otprilike 10 puta u svakom smjeru. 

  • Istezanje podlaktice
    Ispružite lijevu ruku ispred sebe. Prsti neka budu usmjereni prema podu. Drugom rukom lagano povucite vrhove prstiju prema tijelu. Zadržite 30 sekundi. Ponovite isto s drugom rukom. 

  • Kružni pokreti rukama
    Stavite dlanove na ramena. Rotirajte ruke unatrag 10 puta, dok dlanovi ostaju na ramenima, a zatim isto toliko puta unaprijed. 

Sve vježbe istezanja možete izvoditi i u uredu. Također su odličan savjet za one koji žele poboljšati ergonomiju prilikom rada od kuće




Sažetak

Kompjuterska šaka je ozljeda koja nastaje uslijed statičnog i ponavljajućeg rada, najčešće zbog rada s računalnim mišem. Utrnulost, ukočenost i osjećaj slabosti u ruci ili šaci česti su znakovi. Kompjutersku šaku moguće je ublažiti, pa čak i spriječiti, ako poboljšate ergonomiju na svom radnom mjestu. Ako već osjećate simptome, postoje jednostavne vježbe koje mogu pomoći u smanjenju tegoba. 

FAQ

Kompjuterska šaka može se smatrati ozljedom na radu ako je uzrokovan radnim aktivnostima. Ipak, može se teško dokazati da drugi čimbenici nisu utjecali na njegovo nastajanje.
Kompjuterska šaka može se izliječiti smanjenjem opterećenja na zahvaćenom području. To može uključivati promjene u radnim navikama, fizikalnu terapiju, a ponekad i primjenu lijekova.
Vrijeme oporavka varira, ali može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.
Bol se može osjećati u šaci, zapešću, ruci, a ponekad i prema ramenu.
Ne, kompjuterska šaka i teniski lakat dvije su različite ozljede uzrokovane opterećenjem. Kompjuterska šaka nastaje uslijed ponavljajućih pokreta, često pri radu na računalu i uzrokuje bol u šaci i ruci. Teniski lakat nastaje zbog prekomjernog korištenja mišića podlaktice, osobito pri sportovima poput tenisa i uzrokuje bol na vanjskoj strani lakta.
Sindrom karpalnog tunela nastaje zbog povećanog pritiska na živac medianus u karpalnom tunelu, koji se nalazi u području zapešća. Uobičajeni simptomi uključuju utrnulost i smanjen osjet u palcu, kažiprstu, srednjem prstu i dijelu prstenjaka, kao i poteškoće pri hvatanju sitnih predmeta.